Ono smo sto jedemo? Možda nismo, ali zasigurno osjećamo ono sto jedemo. Istraživanja pokazuju da određene namirnice imaju utjecaj na raspoloženje – čineći ga boljim ili lošijim. Promjene u prehrani mogu potaknuti kemijske i fiziološke promjene u mozgu koje mijenjaju naše ponašanje i emocije. “Većina ljudi je primijetila poveznicu između onoga sto jede i svog fizičkog zdravlja”, kaže nutricionistkinja Elizabeth Somer, autorica knjige “Prehrana za bolje raspoloženje” i nastavlja “ali poveznica između prehrane i raspoloženja, energije, kvalitete sna i dobrog pamćenja je izravnija. Ono sto jedemo ili ne jedemo za doručak imat ce utjecaj Većina do kasnijeg prijepodneva, a ono sto jedemo tijekom cijelog dana imat ce ogroman učinak Većina danas i narednih nekoliko dana.”
Slijedi detaljniji pregled kako prehrana utječe na raspoloženje.
1. Neredovita prehrana. Hrana je gorivo: preskakanje obroka nas čini umornima i nervoznima. “To je kao da pokušavamo voziti auto bez goriva”, tvrdi nutricionistkinja Keri Gans, autorica knjige “Dijeta malih promjena”. Kada nam je tijelo predugo bez hrane, razina šećera u krvi pada i nastaju promjene raspoloženja. Poželjno je jesti ili prigristi otprilike svaka četiri sata. doručak je posebno važan – posebno za djecu. doručak pomaže i odraslima i djeci u regulaciji težine. Međutim, nije svaki doručak isti. “Pod zdravi doručak se ne svrstava krafna i kava” tvrdi Somer. “Za zdrav doručak potrebno je pojesti na primjer žitarice s visokim udjelom vlakana i saku voća”.
2. Škrtarenje na ugljikohidratima. Ugljikohidrati su tijekom godina postali omraženi sastojak, ali ugljikohidrati su potrebni tijelu za proizvodnju serotonina – hormona dobrog raspoloženja koji ujedno i smanjuje apetit i pruža osjećaj smirenosti. Istraživanja pokazuju da korisnici dijeta s manjim udjelom ugljikohidrata imaju Većina rizik od osjećaja umora, depresije i napetosti od osoba koje unose preporučenu količinu ugljikohidrata (čini 45 do 65 % udjela od ukupnog dnevnog unosa kalorija, odnosno 900 do 1300 kalorija ako je dnevni unos 2000). Međutim, neki ugljikohidrati su bolji od drugih. Samo kompleksni ugljikohidrati – s visokim udjelom vlakana i cjelovitih žitarica – imaju pozitivan učinak na raspoloženje, dok prazni ugljikohidrati (slatkiši, kolači, keksi i ostali slatkiši) imaju negativan učinak.
3. Izostavljanje omega-3 masnih kiselina. Omega 3 – koja se nalazi u svakoj masnoj ribi (losos, skuša, srdele) – poboljšava memoriju i raspoloženje. Istraživanja pokazuju da je niska razina omega-3 povezana s depresijom, pesimizmom i naglim reakcijama. Rezultate Istraživanja potvrđuje i činjenica da je stopa depresije manja u državama u kojima je prehrana bogatija ribom. Većina stručnjaka preporučuje jesti ribu dva puta tjedno. Drugi izvori omege-3 su sjemenke lana, orasi, jaja, maslac od kikirikija, uljana repica.
4. Ignoriranje važnih hranjivih sastojaka. Premali unos željeza može potaknuti depresiju, umor i manjak koncentracije. Hrana bogata željezom uključuje crveno meso, žutanjak, suho voće, grah, jetrica i artičoku. U nedavnom istraživanju objavljenom u “Dartmouth Undergraduate Journal of Science”, Znanstvenici su otkrili da nedostatak tiamina može uzrokovati introvertnost, neaktivnost, zamor, smanjeno samopouzdanje i lose raspoloženje. Tiamin se nalazi u žitaricama, svinjetini, kvascu, cvjetači, jajima i pomaže općem poboljšanju raspoloženja i razini energije. Jednako važan je i unos folnih kiselina, koje pomažu u borbi protiv depresije. Zeleno povrće, naranče, grejpfrut, oraščići i kruh od cjelovitih žitarica su dobri izvori folnih kiselina.
5. Prekomjeran unos masti. Vrećica čipsa nije dobra ni za struk ni za raspoloženje. Masni izbori – pogotovo oni bogati zasićenim mastima, povezani su s depresijom i demencijom. Štoviše, obrok s velikim udjelom masti nas instantno čini tromima. “Potrebno je puno vise rada našem tijelu da probavi masnoću”, kaže Gans. “A obzirom na vise rada, logično je da ćete se osjećati umornima”.
6. Pijete bez razmišljanja. Tekućina koju pijemo utječe na nas jednako kao i hrana koju jedemo. U umjerenim količinama, kofein može poboljšati fizičku i mentalnu učinkovitost, ali prevelike količine mogu dovesti do anksioznosti, živčanosti i promjenjivog raspoloženja. Pridržavati se unosa jedne do dvije šalice kave dnevno je dovoljno za izbjegavanje negativnih posljedica. “Kava je stimulans koji nakon prestanka reakcije ima učinak na pad raspoloženja”, tvrdi nutricionistkinja Constance Brown-Riggs, glasnogovornica Američkog prehrambenog saveza. “Za poboljšanje raspoloženja i dobivanje energije, najbolje je piti velike količine vode.” Drugi dobar izbor je mlijeko jer su mliječni proizvodi mogati bjelančevinama koje umanjuju stres, poboljšavaju raspoloženje i pamćenje. Jedna šalica dnevno ce izazvati osjećaj dobrog raspoloženja i opuštenosti. Za osobe koje ne vole mlijeko, preporučuje se zeleni čaj, izvrstan izvor antioksidanata koji pomažu u borbi protiv depresije. Također sadrži teanin, aminokiselinu koja djeluje protiv stresa. (kvantum-tim.hr)
