O zdravlju se često govori kao o velikom bogatstvu ili kako bi rekao chopenhauer „zdrav prosjak sretniji je od bolesnog kralja“. Budući da su prijašnja istraživanja pokazala da 90% Hrvata smatra zdravlje osnovnom pretpostavkom dobrog života, provjerili smo na koje načine brinemo o vlastitom zdravlju, te što po tom pitanju čine naši susjedi u Sloveniji i Srbiji.
U Hrvatskoj, Sloveniji, te Srbiji građani navode zdravu prehranu kao najvažniji način na koji brinu o vlastitom zdravlju. Uzevši u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije, prema kojima su Hrvati u svjetskom vrhu po pretilosti, čini se da je definicija zdrave hrane kod naših ljudi dosta podložna individualnoj procjeni.
U Hrvatskoj zdravu prehranu najviše ističu ispitanici iz Dalmacije (92%). Suprotno, zdrava prehrana najmanje je spomenuta u Slavoniji (73%) te Lici (66%). Zdrava prehrana je nešto važnija i za mlade od 15 do 17 godina (81%) te osobe starije od 55 godina (oko 84%). U kućanstvima s prosječnim prihodima najviše se pažnje posvećuje zdravoj prehrani (83%).
Sport i rekreacija smatraju se važnijima u Sloveniji i Srbiji nego u Hrvatskoj. Specifičnost Hrvatske je i u tome što su lijekovi na recept navedeni kao drugi najvažniji način brige o zdravlju, dok su u Sloveniji na trećem mjestu biljni lijekovi, a u Srbiji dodaci prehrani (vitamini, minerali).
U Hrvatskoj su sport i rekreacija (treća pozicija ) važniji muškarcima (58%) nego ženama (40%), a važni su i mladima do 24 godine starosti (između 70 i 80%), dok se u Slavoniji sportu i rekreaciji pridaje mnogo manja važnost nego u drugim regijama (samo 37%).
Lijekovi bez recepta u Hrvatskoj su najviše zastupljeni kod žena (50%) te općenito kod osoba starijih od 55 godina (i preko 50%).
Dodaci prehrani , kao i biljni lijekovi nemaju neku zapaženu poziciju u Hrvatskoj. Dodatke prehrani najviše preferiraju osobe između 25 i 34 godine (oko 40%) te zatim stariji od 65 godina (37%). Biljni su lijekovi najviše istaknuti u Istri s Primorjem (31%) te kod žena (27%) i osoba u dobi od 35 do 54 godine ( 27%).
Alternativna medicina za sada ima najmanju ulogu u Hrvatskoj (prosjek je tek oko 5%) a najviše je istaknuta u Istri s Primorjem (oko 10%).
Lijekovi koje liječnik propisuje na recept (tzv. RX lijekovi) u Hrvatskoj su na drugoj poziciji a najvažniji su starijima od 65 godina (84%) te općenito ženama (58%), a najmanje su važni u Dalmaciji (38%). (GfK istraživanje)
